Konjugacija glagola ''zahlen – platiti'' – das Präsens (sadašnje vrijeme), das Perfekt (prošlo vrijeme), das Futur (buduće vrijeme)

 


Präsens (sadašnje vrijeme)

 

ich zahle – ja plaćam

du zahlst – ti plaćaš

er zahlt – on plaća

sie zahlt – ona plaća

es zahlt – ono plaća

wir zahlen – mi plaćamo

ihr zahlt – vi plaćate

sie zahlen – oni plaćaju

sie zahlen – one plaćaju

sie zahlen – ona plaćaju

Sie zahlen – Vi plaćate (formalno obraćanje)

 

Perfekt (prošlo vrijeme)

 

ich habe gezahlt – ja sam platio/platila

du hast gezahlt – ti si platio/platila

er hat gezahlt – on je platio

sie hat gezahlt – ona je platila

es hat gezahlt – ono je platilo

wir haben gezahlt – mi smo platili

ihr habt gezahlt – vi ste platili

sie haben gezahlt – oni su platili

sie haben gezahlt – one su platile

sie haben gezahlt – ona su platila

Sie haben gezahlt – Vi ste platili (formalno obraćanje)

 

Futur I (buduće vrijeme)

 

ich werde zahlen – ja ću platiti

du wirst zahlen – ti ćeš platiti

er wird zahlen – on će platiti

sie wird zahlen – ona će platiti

es wird zahlen – ono će platiti

wir werden zahlen – mi ćemo platiti

ihr werdet zahlen – vi ćete platiti

sie werden zahlen – oni će platiti

sie werden zahlen – one će platiti

sie werden zahlen – ona će platiti

Sie werden zahlen – Vi ćete platiti (formalno obraćanje)

 

Formalno "Sie" (Vi):

 

Ovaj oblik se koristi kao formalni način obraćanja jednoj osobi ili više njih s poštovanjem, posebno u poslovnim situacijama, prema starijim osobama ili kada ne poznajete osobu s kojom razgovarate.

Uvijek se piše velikim početnim slovom "S", bez obzira gdje se nalazi u rečenici. Na primjer: "Sprechen Sie Deutsch?" (Govorite li njemački? – formalno).

 

Neformalno "sie" (oni, one, ona):

 

Ovaj oblik se koristi za upućivanje na grupu ljudi ili stvari, u smislu "oni", "one", ili "ona".

Piše se malim slovom "s", osim na početku rečenice ili u citatima. Na primjer: "sie gehen" znači "oni idu" kada se odnosi na grupu ljudi.

 

NAPOMENA

 

Mi koristimo tri osnovna vremenska oblika glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost. U njemačkom jeziku, osim sadašnjeg vremena (Präsens), postoje različiti oblici prošlog vremena, uključujući Perfekt i Präteritum, te buduće vrijeme (Futur).

 

Präteritum (Prošlo vrijeme): Ovo vrijeme se koristi za izražavanje događaja koji su se dogodili i završili u prošlosti, često u pisanom jeziku.

 

Plusquamperfekt (Prijevremeno prošlo vrijeme): Opisuje radnje koje su se dogodile prije nekog drugog događaja u prošlosti.

 

Futur II (Buduće vrijeme II): Koristi se za izražavanje pretpostavke da će radnja biti završena u nekom trenutku u budućnosti.

 

Ovo čini ukupno šest glagolskih vremena u njemačkom jeziku.

 

Kada se bavimo konjugacijom njemačkih glagolskih vremena, važno je imati na umu da doslovni prijevodi često ne prenose puno značenje ili kontekst originalne fraze. Stoga je bitno razumjeti funkciju i upotrebu svakog vremena unutar njemačkog jezika kako bi se tačno prevelo značenje. Zbog toga se ovdje fokusiramo prvenstveno na osnovnu konjugaciju glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost, izostavljajući naprednija vremena, jer se ona uče na višem nivou i zahtijevaju posebnu pažnju, posebno prilikom prevođenja.

 

Za početnike u učenju njemačkog jezika, fokusiranje na osnovna vremena pruža čvrstu osnovu za kasnije usvajanje složenijih gramatičkih struktura. Sadašnje, prošlo i buduće vrijeme su osnova za osnovnu komunikaciju i ključna su za svakodnevnu upotrebu jezika. Dok se Präteritum, Plusquamperfekt i Futur II često koriste u složenijim pismenim tekstovima i formalnijim razgovorima, osnovna vremena su stalno prisutna u uobičajenoj komunikaciji. Razumijevanje i korištenje ovih osnovnih vremena omogućava učenicima brzo stjecanje sposobnosti izražavanja osnovnih ideja i potreba.

 

Učenje njemačkih glagolskih vremena je postupan proces. Početak s osnovnim vremenima sadašnjosti, prošlosti i budućnosti postavlja temelje za uspješno i učinkovito usvajanje jezika, pripremajući učenike za složenije aspekte njemačke gramatike koji dolaze s naprednijim studijem.