Konjugacija glagola ''sitzen – sjediti'' – das Präsens (sadašnje vrijeme), das Perfekt (prošlo vrijeme), das Futur (buduće vrijeme)



Präsens (sadašnje vrijeme)

 

ich sitze – ja sjedim

du sitzt – ti sjediš

er sitzt – on sjedi

sie sitzt – ona sjedi

es sitzt – ono sjedi

wir sitzen – mi sjedimo

ihr sitzt – vi sjedite

sie sitzen – oni sjede

sie sitzen – one sjede

sie sitzen – ona sjede

Sie sitzen – Vi sjedite (formalno obraćanje)

 

Perfekt (prošlo vrijeme)

 

ich habe gesessen – ja sam sjedio/sjedila

du hast gesessen – ti si sjedio/sjedila

er hat gesessen – on je sjedio

sie hat gesessen – ona je sjedila

es hat gesessen – ono je sjedilo

wir haben gesessen – mi smo sjedili

ihr habt gesessen – vi ste sjedili

sie haben gesessen – oni su sjedili

sie haben gesessen – one su sjedile

sie haben gesessen – ona su sjedila

Sie haben gesessen – Vi ste sjedili (formalno obraćanje)

 

Futur I (buduće vrijeme)

 

ich werde sitzen – ja ću sjediti

du wirst sitzen – ti ćeš sjediti

er wird sitzen – on će sjediti

sie wird sitzen – ona će sjediti

es wird sitzen – ono će sjediti

wir werden sitzen – mi ćemo sjediti

ihr werdet sitzen – vi ćete sjediti

sie werden sitzen – oni će sjediti

sie werden sitzen – one će sjediti

sie werden sitzen – ona će sjediti

Sie werden sitzen – Vi ćete sjediti (formalno obraćanje)

 

Formalno "Sie" (Vi):

 

Ovaj oblik se koristi kao formalni način obraćanja jednoj osobi ili više njih s poštovanjem, posebno u poslovnim situacijama, prema starijim osobama ili kada ne poznajete osobu s kojom razgovarate.

Uvijek se piše velikim početnim slovom "S", bez obzira gdje se nalazi u rečenici. Na primjer: "Sprechen Sie Deutsch?" (Govorite li njemački? – formalno).

 

Neformalno "sie" (oni, one, ona):

 

Ovaj oblik se koristi za upućivanje na grupu ljudi ili stvari, u smislu "oni", "one", ili "ona".

Piše se malim slovom "s", osim na početku rečenice ili u citatima. Na primjer: "sie gehen" znači "oni idu" kada se odnosi na grupu ljudi.

 

NAPOMENA

 

Mi koristimo tri osnovna vremenska oblika glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost. U njemačkom jeziku, osim sadašnjeg vremena (Präsens), postoje različiti oblici prošlog vremena, uključujući Perfekt i Präteritum, te buduće vrijeme (Futur).

 

Präteritum (Prošlo vrijeme): Ovo vrijeme se koristi za izražavanje događaja koji su se dogodili i završili u prošlosti, često u pisanom jeziku.

 

Plusquamperfekt (Prijevremeno prošlo vrijeme): Opisuje radnje koje su se dogodile prije nekog drugog događaja u prošlosti.

 

Futur II (Buduće vrijeme II): Koristi se za izražavanje pretpostavke da će radnja biti završena u nekom trenutku u budućnosti.

 

Ovo čini ukupno šest glagolskih vremena u njemačkom jeziku.

 

Kada se bavimo konjugacijom njemačkih glagolskih vremena, važno je imati na umu da doslovni prijevodi često ne prenose puno značenje ili kontekst originalne fraze. Stoga je bitno razumjeti funkciju i upotrebu svakog vremena unutar njemačkog jezika kako bi se tačno prevelo značenje. Zbog toga se ovdje fokusiramo prvenstveno na osnovnu konjugaciju glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost, izostavljajući naprednija vremena, jer se ona uče na višem nivou i zahtijevaju posebnu pažnju, posebno prilikom prevođenja.

 

Za početnike u učenju njemačkog jezika, fokusiranje na osnovna vremena pruža čvrstu osnovu za kasnije usvajanje složenijih gramatičkih struktura. Sadašnje, prošlo i buduće vrijeme su osnova za osnovnu komunikaciju i ključna su za svakodnevnu upotrebu jezika. Dok se Präteritum, Plusquamperfekt i Futur II često koriste u složenijim pismenim tekstovima i formalnijim razgovorima, osnovna vremena su stalno prisutna u uobičajenoj komunikaciji. Razumijevanje i korištenje ovih osnovnih vremena omogućava učenicima brzo stjecanje sposobnosti izražavanja osnovnih ideja i potreba.

 

Učenje njemačkih glagolskih vremena je postupan proces. Početak s osnovnim vremenima sadašnjosti, prošlosti i budućnosti postavlja temelje za uspješno i učinkovito usvajanje jezika, pripremajući učenike za složenije aspekte njemačke gramatike koji dolaze s naprednijim studijem.