Konjugacija glagola ''denken – misliti'' – das Präsens (sadašnje vrijeme), das Perfekt (prošlo vrijeme), das Futur (buduće vrijeme)

 


Präsens (sadašnje vrijeme)

 

ich denke – ja mislim

du denkst – ti misliš

er denkt – on misli

sie denkt – ona misli

es denkt – ono misli

wir denken – mi mislimo

ihr denkt – vi mislite

sie denken – oni misle

sie denken – one misle

sie denken – ona misle

Sie denken – Vi mislite (formalno obraćanje)

 

Perfekt (prošlo vrijeme)

 

ich habe gedacht – ja sam mislio/mislila

du hast gedacht – ti si mislio/mislila

er hat gedacht – on je mislio

sie hat gedacht – ona je mislila

es hat gedacht – ono je mislilo

wir haben gedacht – mi smo mislili

ihr habt gedacht – vi ste mislili

sie haben gedacht – oni su mislili

sie haben gedacht – one su mislile

sie haben gedacht – ona su mislila

Sie haben gedacht – Vi ste mislili (formalno obraćanje)

 

Futur I (buduće vrijeme)

 

ich werde denken – ja ću misliti

du wirst denken – ti ćeš misliti

er wird denken – on će misliti

sie wird denken – ona će misliti

es wird denken – ono će misliti

wir werden denken – mi ćemo misliti

ihr werdet denken – vi ćete misliti

sie werden denken – oni će misliti

sie werden denken – one će misliti

sie werden denken – ona će misliti

Sie werden denken – Vi ćete misliti (formalno obraćanje)

 

Formalno "Sie" (Vi):

 

Ovaj oblik se koristi kao formalni način obraćanja jednoj osobi ili više njih s poštovanjem, posebno u poslovnim situacijama, prema starijim osobama ili kada ne poznajete osobu s kojom razgovarate.

Uvijek se piše velikim početnim slovom "S", bez obzira gdje se nalazi u rečenici. Na primjer: "Sprechen Sie Deutsch?" (Govorite li njemački? – formalno).

 

Neformalno "sie" (oni, one, ona):

 

Ovaj oblik se koristi za upućivanje na grupu ljudi ili stvari, u smislu "oni", "one", ili "ona".

Piše se malim slovom "s", osim na početku rečenice ili u citatima. Na primjer: "sie gehen" znači "oni idu" kada se odnosi na grupu ljudi.

 

NAPOMENA

 

Mi koristimo tri osnovna vremenska oblika glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost. U njemačkom jeziku, osim sadašnjeg vremena (Präsens), postoje različiti oblici prošlog vremena, uključujući Perfekt i Präteritum, te buduće vrijeme (Futur).

 

Präteritum (Prošlo vrijeme): Ovo vrijeme se koristi za izražavanje događaja koji su se dogodili i završili u prošlosti, često u pisanom jeziku.

 

Plusquamperfekt (Prijevremeno prošlo vrijeme): Opisuje radnje koje su se dogodile prije nekog drugog događaja u prošlosti.

 

Futur II (Buduće vrijeme II): Koristi se za izražavanje pretpostavke da će radnja biti završena u nekom trenutku u budućnosti.

 

Ovo čini ukupno šest glagolskih vremena u njemačkom jeziku.

 

Kada se bavimo konjugacijom njemačkih glagolskih vremena, važno je imati na umu da doslovni prijevodi često ne prenose puno značenje ili kontekst originalne fraze. Stoga je bitno razumjeti funkciju i upotrebu svakog vremena unutar njemačkog jezika kako bi se tačno prevelo značenje. Zbog toga se ovdje fokusiramo prvenstveno na osnovnu konjugaciju glagola – sadašnjost, prošlost i budućnost, izostavljajući naprednija vremena, jer se ona uče na višem nivou i zahtijevaju posebnu pažnju, posebno prilikom prevođenja.

 

Za početnike u učenju njemačkog jezika, fokusiranje na osnovna vremena pruža čvrstu osnovu za kasnije usvajanje složenijih gramatičkih struktura. Sadašnje, prošlo i buduće vrijeme su osnova za osnovnu komunikaciju i ključna su za svakodnevnu upotrebu jezika. Dok se Präteritum, Plusquamperfekt i Futur II često koriste u složenijim pismenim tekstovima i formalnijim razgovorima, osnovna vremena su stalno prisutna u uobičajenoj komunikaciji. Razumijevanje i korištenje ovih osnovnih vremena omogućava učenicima brzo stjecanje sposobnosti izražavanja osnovnih ideja i potreba.

 

Učenje njemačkih glagolskih vremena je postupan proces. Početak s osnovnim vremenima sadašnjosti, prošlosti i budućnosti postavlja temelje za uspješno i učinkovito usvajanje jezika, pripremajući učenike za složenije aspekte njemačke gramatike koji dolaze s naprednijim studijem.